Već je dugi niz godina na hrvatskoj umjetničkoj sceni poznat kao jedan od najsvestranijih instrumentalista i kompozitora, a kao takvog oblikovale su ga svirke na ulicama gradova poput Zagreba, Beča i Münchena.
Stanislav Kovačić kroz to je iskustvo formirao svoj umjetnički duh, u kojem je otisnut trag mladenačkog bunta koji prkosi trendovima. Upravo se iz tog bunta odlučio na projekt koji spaja punk i kazalište, u čemu mu je pomoglo više od 30 priznatih hrvatskih i regionalnih glumaca i glumica te glazbenika i glazbenica.
U suradnji s diskografskom kućom Universal Music Hrvatska, Stanislav Kovačić objavljuje „Punk Cabaret“ – album koji propituje granice glazbenog izričaja! Izdanje je u digitalnom obliku dostupno putem glazbenih platformi, a CD je dostupan u prodaji u zagrebačkoj glazbenoj knjižari Rockmark – prvih 20 kupaca na poklon dobiva i platnenu vrećicu „Punk Cabaret“!
Odvažnost i buntovnost. Upravo se na taj način može opisati što donosi „Punk Cabaret“ – 10 autorskih pjesama Stanislava Kovačića, koji je viziju ovog iznimnog projekta pretočio u stvarnost nakon desetljeća glazbenog stvaralaštva. „Pjesme su se dugo krčkale u mom računalu, ni sam ne znam koliko godina. Neke su, poput „Političar“ i „Sviđa“, nastale još u doba moje punkerske mladosti, a sad su dobile neko malo drugačije ruho. Druge su nastale u procesima stvaranja raznih kazališnih predstava, radio drama ili filmova, dok su mi određene jednostavno zapele za uho dok sam roštao po računalu. Autorske glazbe imam za još tri ovakva svoja života pa sam ju konačno odlučio iznijeti na svjetlost dana, barem jednu malu količinu.“
Kako Stanislav otkriva, inspiracija za naziv ovog projekta proizlazi iz njegovog koncepta: „Pjesme na albumu su više-manje crtice iz života koje uključuju zabavu i kritiku društva pa otuda i ime Cabaret. Htio sam već u naslovu dočarati o čemu se radi, a kako je riječ o glazbi koja je malo žešćeg izričaja i otpjevana od strane glumaca, Punk Cabaret mi se učinio idealan naslov. Još je ispalo i da je internacionalan.“
Ono što „Punk Cabaret“ svakako čini jedinstvenim raznolikost je glazbenih pravaca kojim pripadaju pjesme. Na albumu se može čuti punk, industrial, opera te klapsko pjevanje, a pažnju plijeni i pozamašan broj sudionika koji su neizostavan dio ove priče. Više od 30 priznatih hrvatskih i regionalnih glumaca i glumica te glazbenika i glazbenica otpjevalo je pjesme koje su se našle na albumu, a pridružila im se Stanislavova kći Kaja. Neka su od tih imena Marijan Ban, Edo Maajka, Tarik Filipović, Judita Franković, Rene Bitorajac, Lucija Šerbedžija, Filip Šovagović, Barbara Suhodolčan, Iskra Jirsak, Bojana Gregorić-Vejzović, Krešimir Mikić…
Njega kulture kao nit vodilja…
Razlog nastajanja ovog albuma stvaranje je opreke popularnoj glazbenoj struji. „Moj glavni motiv je borba protiv hrvatskog mainstreama, protiv sveopćeg poseljačivanja glazbe. Nešto se tu ipak treba napraviti. Danas je to borba protiv vjetrenjača, ali mene veseli, što je također moj motiv.“, otkriva Stanislav te nadodaje kako je bio siguran da je odabrao prave suradnike koji su otpjevali njegove pjesme: „S obzirom da se već jedno petnaestak godina potucam po raznoraznim kazališnim, glazbenim i filmskim utočišćima i kroz sve to vrijeme radim s mnoštvom glumaca, zapravo sam vrlo dobro znao koliko oni žele i vole pjevati. Trebalo im je samo ponuditi pjesme u koje bi mogli vjerovati. Ispalo je da sam uspio ponuditi baš takve, a dalje je bilo prilično lako.“
Ono što je bilo zajedničko svima koji su doprinijeli albumu „Punk Cabaret“ neuništiva je briga o očuvanju umjetnosti i kulture i kako Stanislav ističe, jasan cilj: „Svi koji su na ovom albumu učestvovali imali su vjeru u pjesme i jedinstvenu ideju da se u kulturi bilo kojeg oblika ne smije stati. Alternativa mora postojati. Postojanje isključivo mainstreama nije zdravo.“
Snimanje pjesama u udobnosti vlastitog doma…
Čarolija nastajanja pjesama odvijala se u Stanislavovom domu, koji je opremio mnoštvom rekvizita kako bi mogao živjeti od glazbe. „Ideja da se ujutro mogu probuditi i pored kreveta snimiti pjesmu dugo mi se činila kao nešto što si u životu moram omogućiti. Baza je mikrofon, kompjuter, kartica i neki instrument.“, kaže Stanislav, koji je na albumu odsvirao bas, synth, čelo, udaraljke, gitaru te otpjevao prateće vokale.
Svi su instrumenti na albumu snimljeni u kućnom studiju, izuzev bubnjeva. „U nekom filmu sam vidio stan u kojem je bio samo bubanj i to mi je bilo lijepo pa sam odlučio bubanj ugurati u svoj mali stan. Zbog susjeda on ima uglavnom dekorativnu ulogu, tako sam sve osim bubnja snimio kod sebe. Koliko je to trajalo vremenski je nemoguće dokučiti jer sve te note su se rojile i slagale u glavi još od davnih dana. Vjerujem da ne postoji neki određeni trenutak kad su postale konkretne. To je jedan dugovječan proces u kojemu se stalno nešto mijenja.”
Dobroćudna lubanja na naslovnici albuma…
Kosturi i lubanje bezopasne naravi glavni su motiv vizualne estetike ovog projekta. Svakoj je pjesmi na albumu pridružen kostur čija pojavnost evocira estetiku njoj pripadajućeg žanra. Upravo je iz tog razloga logo albuma lubanja s irokezom, jednim od zaštitnih znakova punka. Dobronamjerne kosture i lubanje kreirao je Dizajn studio klasja&zita, odnosno dvije mlade dizajnerice Klasja Habjan i Zita Nakić, čiji rad krasi izgled čitavog albuma, uključujući korice i knjižicu fizičkog izdanja. O njihovoj suradnji Stanislav otkriva: „Ideja mi je bila da omot bude ujedno i logo te da na neki način zaokruži priču s punkom i cabaretom. Lubanje su inače moj fetiš, a kada sam to sve izložio Ziti i Klasji, prelijepim, pretalentiranim i predragim curama koje su mi radile dizajn, one su se potpuno našle u toj ikonografiji. Trebalo nam je otprilike 3 sekunde da se u potpunosti skužimo.“
Kako objašnjavaju Klasja i Zita, pristup grafičkom oblikovanju podudara se s konceptom samog albuma: „Kako u ideji albuma, tako je i u grafičkom oblikovanju prisutan divlji, razigran i eksperimentalni pristup. Slova su neuredna, mrlje ulaze i kapaju, fotografije izvođača grubo su izrezane, a ručno rađene ekspresivne ilustracije kostura vizualno su glasne bez obzira na jednostavnost poteza, dok u zajedničkom kolažu dominira simpatični kaos.“
Ostvarenje vizije uz pomoć brojnih suradnika…
Stanislav Kovačić ovim je projektom na jednom mjestu okupio zavidan broj suradnika koji su svojim doprinosom stvorili trajnu uspomenu na jednu inspirativnu priču. Tu su priču otpjevali Tarik Filipović, Lucija Šerbedžija, Marijan Ban, Jelena Miholjević, Tara Thaller, Tara Rosandić, Frano Masković, Edo Maajka, Krešimir Mikić, Barbara Suhodolčan, Bojan Navojec, Ivana Roščić, Marko Cindrić, Iva Visković, Uršula Najev, Pjer Meničanin, Rene Bitorajac, Jan Kerekeš, Judita Franković, Tomfa, Bojana Gregorić-Vejzović, Filip Šovagović, Živko Anočić, Mia Biondić, Kaja Kovačić, Danijel Ljuboja, Nataša Janjić, Goran Navojec, Dea Presečki, Nika Barišić, Rok Juričić, Fabijan Komljenović, Ozren Grabarić, Jadranka Đokić, Vilim Matula, Iskra Jirsak, Adrian Pezdirc i Ervin Baučić. Prateći vokali bili su Vida Manestar, Ervin Baučić, Mario Alajbeg i Vlade Matulić.
Na instrumentima su im se pridružili Davor Doležal (gitara), Ante Prgin-Surka (bubanj), Vlade Matulić (klarinet), Igor Pavlica (truba), Mario Bočić (saksofon), Ivan Marincel (trombon), Petra Jakas (violina), Jurica Rukljić (truba), Lana Škrgatić (flautra, saksofon) i Josip Konfic (ksilofon, glocken).
Produkciju albuma potpisuju Stanislav Kovačić i Ante Prgin-Surka.
Najavni singl i videospot…
Album „Punk Cabaret“ najavljen je singlom „Ferma Dobre“, koji su otpjevali Marijan Ban, Jelena Miholjević i Thara Taller. Riječ je o pjesmi koju je Stanislav Kovačić originalno kreirao za potrebe hvaljenog dokumentarnog filma „Pusti Dobre, pusti“, redateljice Vlatke Vorkapić. O početku te suradnje otkriva: „Vlatka me pozvala da kreiram glazbu za dokumentarni film „Pusti Dobre, pusti“, koji toplo preporučam, s time da se glazba trebala pojaviti samo na odjavnoj špici i na neki način dočarati cijelu atmosferu filma. Priča je doslovno o brodu vodonošcu, peripetijama broda i svih ljudi na brodu, a meni je bila interesantna, jer preneseno otvara maštu na bezbroj načina.“
Scene iz spomenutog filma čine i službeni prateći videospot, koji su kreirali Vlatka Vorkapić, Morana Komljenović i Fade In produkcija. Kako i sam Stanislav ističe, odjavna špica filma kao da je rađena za spot: „Trebalo je samo napraviti obrnuti postupak – izdvojiti špicu, maknuti slova i to je to. Zahvalan sam curama iz Fade in-a, Vlatki i Morani, što su mi omogućili da dođem do spota bez po’ muke. I to kakvog spota!“