Zbor HRT-a priredio je sinoć svoj šesti koncert iz ciklusa Sfumato u novoobnovljenoj zagrebačkoj crkvi sv. Blaža. Šef dirigent Zbora Tomislav Fačini predvodio je prvu izvedbu djela Hänschen klein, novog ostvarenja rezidencijalnog skladatelja HRT-a Vjekoslava Nježića. Na programu je bio i Miserere, op. 44 poljskog skladatelja Henryka Góreckog.
Naslov koncerta Bjelji od snijega nadahnut je čistoćom i jednostavnošću, a potaknut zvučanjem djela Henryka Góreckog u kojem autor pet riječi – Domine Deus noster, miserere nobis – raspoređuje kroz jednostavan, ali dojmljiv koncept u čijem su središtu kontemplacija i zaklinjanje.
„Zamisao za naziv ovoga koncerta proistekla je iz izvjesnosti kako Górecki zvuči sam po sebi – ne zvuči bijelo, zvuči više tamno, mračno, to je nekakav de profundis koji se vrlo polagano i stepenasto diže iz dubine i prolazi transformaciju, dolazi u mekoću. Nakon što se puno puta izgovori „Gospodine Bože naš“, na kraju konačno čujemo „smiluj nam se“ koji je drugačije, prozračne boje. Ono što je kod Góreckog upečatljivo je ta silna jednostavnost, lapidarni minimalizam, iako ga je teško tako nazvati – to zvuči previše uštogljeno. Ta vrlo jednostavna, za mene, bijela, nedužna, glazbena misao složena je na originalan način“, rekao je maestro Fačini za izravni prijenos koncerta na Trećem programu Hrvatskoga radija u razgovoru s urednicom Zrinkom Matić.
Henryk Górecki Miserere je skladao 1981. potaknut vladinom intervencijom protiv poljskog sindikata Solidarnost; bio je to njegov odgovor na napad na aktiviste u Bydgoszczu koji je vlada odobrila.
Vjekoslav Nježić rezidencijalni je skladatelj ansambala HRT-a za ovu i sljedeću koncertnu sezonu, a kao prvu skladbu svoje rezidencije predstavio je Hänschen klein za zbor i elektroniku. On je bio potaknut nazivom samoga koncerta koji ukazuje na jednostavnost i čistoću, te je izabrao tekst dječje pjesmice iz 19. stoljeća Franza Wiedmanna uzevši kao uzor „čistoću dječjeg duha“, a kao skladateljski pristup sakralni tretman građe.
„Tekst ukazuje na jednostavnost i putovanje djeteta kroz ovaj svijet, i pronalazak odnosno gubljenje identiteta što zapravo mrvi tu čistoću. Povratak u neki polazišni okvir svoje obitelji je prožet nečim što se dogodilo, mi ne znamo iz pjesme što, ali se dogodilo da se čovjek više ne može prepoznati. I to je meni bilo jako velika inspiracija, impuls da razmišljam u tom smjeru“, otkrio je Vjekoslav Nježić tijekom radijskog prijenosa koncerta.
Djelo uključuje i elektroniku rađenu od sampleova snimljenih tijekom probi Zbora HRT-a u Studiju Bajsić i manipuliranih u studiju Muzičke akademije u Zagrebu kao svojevrsni otisak života, prolaznosti, i povratak nedužnosti u skladateljevoj zamisli. Za nju je nakoncertu bio zadužen Lovro Stipčević.
Zbor HRT-a vratio se u crkvu sv. Blaža nakon dvije godine. Ona je sinoć zasjala novim sjajem nakon poslijepotresne konstruktivne obnove, u godini u kojoj se navršava sto godina od smrti njezina arhitekta Viktora Kovačića, istaknuo je župnik Borna Puškarić pozdravljajući publiku i glazbenike uoči koncerta. Snimka izravnog prijenosa koncerta dostupna je na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.