Nadolazeći, 66. Zagrebački festival prilika je za pogled unatrag i prikaz rezultata revitaliziranog festivala otkako ga je 2014. preuzela nova direkcija Hrvatskog društva skladatelja.
Podsjetimo, u siječnju te godine održan je 61. Zagrebački festival na čelu s novim autorskim timom te brojnim zvijezdama koje su našem vitalnom starčiću udahnule novi život. S tog izdanja pamtimo sjajne nastupe Massima, Pavela, Goran
Stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja analizirala je podatke o emitiranju pjesama tijekom posljednjih pet godina, kumulativno od 1. siječnja 2014. do posljednjeg dostupnog obračunskog razdoblja, 30. lipnja 2018. To razdoblje pokriva pet izdanja Zagrebačkih festivala i daje uvid u učinak festivala, značaj njegove platforme za promociju pjesama te, u konačnici, opipljive rezultate koje su na svojim žiro računima osjetili autori tih pjesama.
U posljednjih pet godina, ukupno se na Zagrebačkom festivalu predstavilo 71 različitih izvođača koji su izveli 102 nove pjesme. Umjetnički direktor festivala, Neno Belan, posebno će naglasiti iz godine u godinu sve veću zastupljenost mladih izvođača i autora: „Zadovoljstvo mi je što sam dobio priliku i čast aktivno sudjelovati u procesu pomlađivanja kvalitetnog segmenta domaće pop scene. A mladi su osjetili da smo mi to shvatili i nekako nas očito “prigrlili” kao mjesto gdje će rado doći. Naravno, to nikako ne znači da su starijoj i već etabliranoj generaciji naša vrata zatvorena, dapače, svi su dobrodošli i rado viđeni na Festivalu!“.
Od 2014. do prve polovice 2018., pjesme Zagrebačkog festivala emitirane su 280.755 puta, a svojim autorima donijele su zaradu od ukupno 3.136.894,53 kuna. U prosjeku, svaka pjesma zaradila je 31.055,73 kuna. Ovi iznosi odnose se na zaradu od tzv. „malih prava“ koja uključuju televizijska i radijska emitiranja na lokalnim, regionalnim i nacionalnim postajama.
Vrh popisa najemitiranijih pjesama u posljednjih pet godina Zagrebačkog festivala čvrsto drži „Čuvaj me“ iz 2014., autora Aljoše Šerića i njegovog benda Pavel koji također i zatvara listu još jednim hitom, „Poslije nas“ iz 2016. Na drugom mjestu našli su se Neno Belan i Fiumensi s dizalicom „Jer je pjesma dio nas“ sa 62. Zagrebačkog festivala 2015., a slijede ga pobjednički duet Kedže i Zsa Zse iz 2017., „Sve u meni se budi“ autora Ante Pecotića te „Imam“ (Hrvoje Prskalo) u izvedbi Bang Banga iz 2015.
Zanimljivi su i iznosi koje i dalje ostvaruju sve pjesme s dosadašnjih izdanja – još jedan prilog tvrdnji o ulozi Zagrebačkog festivala kao kreatora domaćeg radijskog etera i svojevrsnoj „garanciji kvalitete“ pjesama koje odabere uredništvo festivala. Za ilustraciju, pjesme 61. izdanja festivala iz 2014. i danas su poprilično zastupljene u eteru s više od 83 tisuće emitiranja i dosadašnjim prihodom od 817.513,35 kune. S tog festivala najuspješnijima su se, uz „Čuvaj me“ Pavela, pokazali Adastra „Samo s tobom“ (Jeronim Szabolcs Marić) i „Anđela, anđele“ Nene Belana i Fiumensa.
Splitski kantautor s riječkom (i zagrebačkom adresom) dominirao je i sljedeće, 2015. godine s „Jer je pjesma dio nas“ te Bang Bang („Imam“) i pobjednici, dubrovački Silente s pjesmom „Čudna ili čudesna“ autora Tibora i Sanina Karamehmedovića.
Uz već spomenutu „Poslije nas“ Pavela, među najemitiranijim pjesmama 63. Zagrebačkog festivala 2016. našle su se Antonela Doko „Onaj dan“ (Arjana Kunštek) i pobjednička pjesma „Ne voliš me više“ autorskog dvojca Tomislav Mrduljaš/Robert Pauletić, u izvedbi Marijana Bana.
Apsolutni pobjednik 64. Zagrebačkog festivala 2017. bio je duet „Sve u meni se budi“, a zapažen uspjeh u eteru zabilježili su i Jacques Houdek („Kad nekoga voliš“, Ivan Škunca) i Mia Dimšić („Sanjaj me“, Vjekoslav Dimter i Damir Bačić).
Prošlogodišnji Zagrebački festival iz 2018. obilježili su pobjednica Vanna s pjesmom „Najbolji ljudi“ te „Papar i sol“ Bang Banga, a najemitiranija pjesma bila je „O čemu pričamo“ Antonele Doko, autorice Arjane Kunštek koja će u petak, 25. siječnja, na 66. Zagrebačkom festivaluprimiti priznanje za najemitiraniju pjesmu te godine po službenim podacima HDS ZAMP-a.
„Festival je u posljednjih nekoliko godina evidentno kvalitetno isprofiliran zauzevši jedan stabilan i siguran kurs. S obzirom da je dokazani brand jos od 50-ih godina prošlog stoljeća, točnije od 1953. kao drugi najstariji festival u Europi, predviđam da je njegova budućnost neupitno svijetla, a zadnju riječ će svakako imati naši autori i izvođači“, zaključuje umjetnički direktor festivala, Neno Belan.